Reč je o kortikosteroidnom hormonu koji se stvara unutar kore nadbubrežne žlezde. Ovo je vrlo bitan hormon, nazvan i hormonom stresa zato što ima udela u reakciji tela na stresnu situaciju. Može povisiti krvni pritisak, nivo šećera u krvi, a deluje i imunosupresivno.
Dužina lučenja kortizola jednaka je sa trajanjem stresa.
Kako deluje?
Na primer, u divljini ste i približila Vam se ogromna zver. To je svakako stresan događaj, i gotovo istog trenutka počinje lučenja kortikozola, da biste se izborili sa stresom, u pomenutoj situaciji – pobegli od zveri, za šta je neophodno brzo kretanje i reakcija.
Pri lučenju kortizola glukoza stiže u krvotok, krvni pritisak raste, sa većom prokrvljenošću mišića. Dolazi do podsticaja nervnog sistema na brže reakcije i misli, dok se imuni sistem na kratko vreme isključuje radi očuvanja energije za druge bitne radnje, u cilju suočavanja sa stresom, u gorepomenutom primeru to je bekstvo od zveri. Budući da je energija u ovakvom slučaju neophodna gotovo momentalno, kortizol eksploatiše obližnje energetske izvore, a to su glikogen u mišićima i trigliceridi u masnom tkivu.
E sad, verovatnoća da ćete se zaista naći u divljini i suočiti se sa zveri je mala. Ali, svakodnevno je velika većina nas izložena stresu i nerviranju u manjoj ili većoj meri. Porodični problemi, problemi na poslu, u saobraćaju – sve su to situacije u kojima fizička kondicija i nije na prvom mestu, a reakcije tela su identične sa onima kada želite fizički da reagujete, kao u slučaju bekstvu od zveri. Količina i dejstvo lučenja kortizola identični su, bilo da bežite od uzročnika stresa ili da se sa njim hvatate u koštac. Ovo će postati još veći problem u slučaju češćeg ponavljanja stresa.
Negativan uticaj
Učinak kortizola, iako preko potreban u blizini divlje zveri, sasvim je suvišan i negativan u društvu pretpostavljenih na poslu, na primer. Povećan nivo šećera u krvi uzrokuje kortizol, luči se insulin koji ima ulogu da tu količinu šećera potisne unutar tkiva, naročito unutar masnog tkiva. Osim navedenog, posle dejstva insulina nivo šećera u krvi se smanjuje, postajemo gladni i osećamo potrebu za hranom iako nismo imali nikakvu bitniju fizičku aktivnost. Još nešto, povišeni trigliceridi, koji bi u pomenutom primeru poslužili za bekstvo od zveri, u svakodnevnoj stresnoj situaciji su ”preseljeni” u masna tkiva koja okružuju unutrašnje organe, i na taj način dolazi do formiranja masnog tkiva, najštetnijeg za ljudsko zdravlje.
Sada je jasno da usled čestog nerviranja, a retkog vežbanja sve količine mobilisane energije bivaju deponovane u masne naslage, dok je ishrana nepromenjena, dobijamo dodatne kilograme. Vežbanje i fizička aktivnost idealna su solucija za eliminisanje stresa.