Sigurno ste se više puta zapitali, čega sve ima u hrani koju svakodnevno konzumirate? U poslednje vreme organska hrana postala je veoma popularna. Kako da prepoznamo i zaista budemo sigurni da su namirnice koje smo izabrali organskog porekla?
Termin organski odnosi se na način uzgoja i prerade poljoprivrednih proizvoda. Ovaj pokret, nastao je u Sad – u i Evropi, početkom prošlog veka. Proizvođači su primetili da u konvencionalnom sistemu proizvodnje, postoje određeni problemi. Erozije zemljišta, smanjenje sorti biljaka i sl. Proizvođači su bili saglasni u jednoj stvari, a to je da se zdravlje naroda, mora graditi na zdravoj poljoprivredi.
Hrana proizvedena po principima organske poljoprivrede ne sadrži veštački sintetizovane materije, ni pesticide. Zadnjih godina prerada i proizvodnja organskih proizvoda postaje sve popularnija i ekonomski značajnija.
Da vidimo tačno šta je, kako da prepoznate i budete sigurni da je u pitanju organska hrana.
Šta je organska hrana?
Organska hrana je hrana koja je uzgajana u strogo kontrolisanim uslovima po standardima organske proizvodnje. Sadi se na ekološki čistom zemljištu, bez upotrebe hemijskih sredstava. Obezbeđuje prizvodima veću nutritivnu vrednost od onih koji su proizvedeni konvencionalnom proizvodnjom.
Ako je proizvod organskog porekla, to znači da u procesu njegove proizvodnje nisu korišćeni pesticidi, veštačka đubriva, aditivi, hormoni rasta, genetske modifikacije. Obzirom da se velika pažnja poklanja kvalitetu i održavanju zemljišta kao i vode jer one predstavljaju komponente proizvodnog procesa, farme organske hrane su udaljene od auto-puteva i fabrika.
Za razliku od drugih vrsta povrtarstva, proizvodnja organske hrane, regulisana je zakonom. Kako bi plasirali svoje proizvode kao organske, proizvođačima se nalaže da obave određenu ekološku sertifikaciju.
Zašto je organska hrana zdrava?
Brojne aktivne materije koje se nalaze u povrću i voću, utiču direktno na naše zdravlje i na prevenciju od nastanka karcinoma. Te supstance se nazivaju fitonutrijenti. Pojedine vrste povrća gorkog ukusa i određene vrste bobičastog voća, imaju antikancerogeno dejstvo zahvaljujući salvestrolu.
Salvestol na latinskom znači spas. Britanski naučnici tvrde da bi ova materija mogla biti ključna za prevenciju i lečenje karcinoma. Ono što je veoma važno istaći, jeste da se svi važni fitonutrijenti mogu izgubiti dodavanjem pesticida i herbicida.
Kako bi se određene namirnice ubrajale u organske, neophodno je da se uzgajaju na sledeći način:
- Površina na kojoj se uzgaja organska hrana najmanje tri godine unazad mora biti bez upotrebe hemijskih sredstava.
- Upotreba herbicida i pesticida je najstrože zabranjena.
- Zemljišne parcele, stočarske farme i prerađivački kapaciteti, moraju biti izolovani od mogućih izvora zagađenja.
- Problem štetočina mora biti rešen prirodnim putem,korišćenjem mamaca i zamki.
- Kada je u pitanju hrana organskog porekla, važno je istaći da se ne smeju koristiti horomoni koji veštačkim outem izazivaju rast, kao i to da je upotreba bilo koje vrste lekova zabranjena.
Zašto treba kupovati organsku hranu?
- Za razliku od proizvoda proizvedenih od neorganske hrane, proizvodi od organske, sadrže trans masti. Kako biste izbegli rana oboljenja krvnih sudova, i imali zdravo srce, nepohodno je da ih konzumirate.
- Ukoliko ste ljubitelj životinja i brinete o tome kako se postupa sa njima, onda je izbor organske hrane pravi izbor. Organsko stočarstvo nalaže da se životinje hrane prirodno i da imaju slobodu kretanja, tačnije da nisu zatvorene u boksove.
- Organska hrana je oslobođena pesticida, toksina i patogena.
- Farme organske hrane ne narušavaju postojeće eko sisteme, niti biljni i životinjski svet koji stanuje u njima.
Zašto ne treba kupovati organsku hranu?
- Ovakve namirnice se mnogo brže kvare od onih koje nisu organskog porekla jer ne sadrže veštačke hemikalije koje utiču na produženje njihovog roka.
- Organska hrana znatno je skuplja od neorganske.
Da li je organska hrana dobra za decu ili ne?
Mnogi roditelji kupuju voće i povrće na kojima piše organsko. O tome da li je ono zaista dobro za zdravlje naše dece, govorićemo u nerednom delu.
Svoj razvoj, deca započinju još u majčinom stomaku. U prvim godinama svog života, od velike je važnosti da dete konzumira namirnice koje će pospešiti njegov pravilan rast i razvoj. Nakon mleka, koje svaka beba konzumira, uvođenje nemasne hrane je veoma važan korak za svakog roditelja.
Organska hrana, sadrži znatno manje količine hemijskih supstanci i kao takva, preporučuje se u ishrani dece. Kako probavni sistem beba nije dovoljno razvijen, a organizam veoma osetljiv, naročita pažnja mora se posvetiti izboru namirnica.
Probavni sistem beba, omogućava bržu apsorpciju i lakše korišćenje hranjivih materija iz namirnica, nego što je slučaj kod odraslih ljudi. Međutim, isto tako je i osetljiv na toksine. Ukoliko svojoj deci dajete namirnice organskog porekla, znajte da nema štetnih namirnica ovakvog tipa koje mogu ugroziti njihovo zdravlje. Savetujemo da u ishranu, najpre uvrstite voće, povrće kao i bezglutenske žitarice.
Namirnice dobre za imunitet treba da sadrže visok procenat hranljivih sastojaka, kao što su: gvožđe, kalcijum, magnezijum, vitamin C, hrom i drugi.
Organska hrana u ishrani starije dece
Činjenica koja zabrinjava jeste da deca svojom ishranom unose više pesticida nego odrasli ljudi. To je zbog unosa veće količine povrća i voća koje je najintenzvije u periodu razvoja. Baš zbog toga, veoma je važno da se prednost da organskim namirnica. Neadekvatna ishrana moze uticati i moze oslabiti imunitet deteta.
Ukoliko u ishranu svog deteta uvodite organsku hranu, neka to najpre budu namirnice životinjskog porekla i meso, odnosno jaja i mlečni proizvodi.
Namirnice koje se najviše prskaju su: jagode, kelj, krompir, jabuke pa se potrudite da bar njihova nabavka bude organskog porekla.
Kako prepoznati organsku hranu?
Ono što organske namirnice izdvaja od drugih, jeste posebna etiketa koju izdaju države institucije i koja potvrđuje da je proizvod organski sertifikovan. Dobijanjem sertifikata od ovlašćene organizacije, stiče se pravo na korišćenje nacionalnog znaka i logotipa na etiketi proizvoda.
Pored nacionalnog znaka za obeležavanje ovakvih namirnica, neophodno je i da etiketa sadrži podatke o proizvođaču koji je odgovoran za proizvod, kao i kod kontrolne oraganizacije koja je izvršila kontrolu i donela odluku o sertifikaciji.
Kupovinom proizvoda koji nosi znak organski proizvod, budite sigurni da:
- Kupljeni proizvod mora biti upakovan u propisnu ambalažu i dolaziti direktno od proizvođača
- Da je kontrolisan i sertifikovan u skladu sa regulativama od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine
- 95% sastojaka ovog proizvoda mora biti organsko
Ono što je veoma važno, jeste da prilikom kupovine, posebnu pažnju obratite na deklaraciju. Ukoliko na određenom proizvodu, stoji natpis bio, eko, organsko ili domaće, ne mora značiti da je proizvod organskog porekla.
Samo sertifikovani proizvodi sa odgovarajućim logotipom potvrđuju njegovu ispravnost.
Kada je ovakav vid kupovine u pitanju, od presudnog značaja, svakako je poverenje. Ukoliko imate rodbinu koja živi na selu i u mogućnosti ste da isključivo od njih nabavljate namirnice, to je najbolje rešenje. U suprotnom pijace i okolne farme, poslužiće kao dobra opcija za snabdevanje namirnicama organskog porekla.
Prednosti organske hrane
Ukoliko želimo da vodimo zdrav život, briga o kvalitetu namirnica koje unosimo u naš organizam, od presudnog je značaja. Osim što sadrži manje štetnih hemikalija, odnosno pesticida, organska poljoprivreda je zdravija za okolinu i utiče na smanjenje zagađenja.
Organski proizvedena hrana sadrži i do 50 % više hranljivih sastojaka, vitamina i minerala. Jednom kada se naviknete na ovakav vid ishrane, nećete se više vraćati na raniji režim ishrane, to je sigurno.
Unosom ovakve hrane, povoljno utičete na prevenciju i suzbijanje brojnih oboljenja koja su danas vrlo česta. Eliminisaćete učestale napade glavobolje, stresa i sigurno smanjujete rizik od mnogih bolesti.
Unosom organske hrane, rizik od različith vrsta karcinoma se smanjuje, a to su uglavnom: tumor mozga, leukemija, rak dojke, prostate, koji su u današnje vreme veoma česti.
Posebno je delotvorna i preporučuje se kada su trudnice i deca u pitanju jer jača imuni sistem i utiče na razvoj mozga.
Organska hrana ima niz prednosti ne samo za vaše zdravlje, već i za vašu lepotu, bez obzira u kojim godinama se nalazite.
Lice, kosa, nokti i koža itekako će izgledati bolje sa ovom ishrenom. Primetićete lice kako dobija glatkoću, sjajan izgled i bez mitisera. Da li ste u pubertetu ili ne, organska hrana utiče na izgled vaših noktiju, kao i kose.
Isto tako,dešava se tokom menopauze da žene imaju problem sa hormonima, pa se dešavaju mnoge promene u organizmu. Jedna od takvih promena jeste i opadanje kose. Ukoliko vi imate taj probelm i primetili ste da vam opada kosa tokom klimaksa, probajte da menjate svoju ishranu i da je dopunite organskom hranom.
Značaj organske hrane za lepotu
Kao što postoji organska hrana, isto tako postoji i organska kozmetika, koja ima niz prednosti za vašu lepotu.
Kada govorimo o hrani, zdrava hrana ulepšava naše telo, misli i duh. Na naš izgled u najvećoj meri utiče ono što unosimo u naš organizam. Iako koristite najbolje kozmetičke preparate, a hranite se nezdravo, to će se negativno odražavati na izgled vaše kože.
Sama po sebi, organska ishrana sadrži puno sokova koji direktno omogućavaju našoj koži da bude dovoljno hidrirana. Samim tim izgled naše kože se automatski popravlja.
Sve vrste bobičastog voća sadrže antioksidanse i direktno deluju na podmlađivanje kože.
Borovnice – kao moćan antioksidant usporavaju proces starenja i pojavu bora na koži. Preporuka je da koristite borovnice organskog porekla jer se u ovom voću, taloži više pesticida nego što je to slučaj sa drugim voćem.
Avokado – sadrži visok nivo vitamina E koji podstiče rad kolagena koji direktno utiče na teksturu kože. Ova namirnica takođe može napraviti čuda kada je lepota vaše kose u pitanju. Avokado u najkraćem mogućem roku hidrira vašu kosu i daje joj sjaj.
Osnovna pravila za podizanje organske bašte
Poželeli ste da i vi konačno napravite svoju organsku baštu? Ako ne znate kako započeti proces, kako se vrši sadnja, kako se osloboditi štetočina, pratite sledeća uputstva i krenite na posao.
Ono što će vam biti neophodno od alata, jesu: lopata, crevo za vodu, motika, ašov, kante za polivanje, makaze za orezivanje, pritke, rukavice, burad za vodu, kante za zalivanje.
Da biste postigli najbolje rezultate u svom vrtu, najpre morate pripremiti zemljište. Zemlji kao i ljudima je potrebno mnogo hranljivih sastojaka kako bi dala ukusne i zdrave proizvode. Najbolji način za pripremu zemljišta jeste da se ono testira i izmeri nivo hranljivih materija i pH vrednost. Testiranje treba vršiti na jesen. Ako to niste uspeli da obavite na vreme, nemojte brinuti, dodavanjem humusa, lišća, trave i komposta potrebno je zemljište nađubriti.
Đubrivo mora biti organsko i nikako od životinja koje su mesožderi. Da bi vaša bašta bila plodna, neophodno je da deo zemljišta koji ste izabrali za sadnju bude sunčan najmanje 6 sati tokom dana.
Isto tako, potrebno je da baštu pozicionirate na mesto koje nije izloženo stalnim udarima vetra. Evo i nekoliko predloga, šta biste mogli da zasejete ove godine u svojoj bašti:
Zelena salata – Zrelenu salatu možete saditi u proleće ili u jesen. Pripremite zemljiše da bude rastresito pa posejte seme i rukama zakopajte. Posle nekoliko nedelja, porašće salata koju morate rasaditi da biste dobili bujne glavice. Možete kidati listove i koristiti ih za jelo.
Spanać – možete rasaditi ili posejati u vidu rasada. Osim što je potrebno da ga redovno plevite i zalivate, ne zahteva nikakvu posebnu negu. Listiće koristite za jelo, a koren pustite da osnaži. Kada sadnice porastu, raspitajte se koji je najbolji način da ih zaštitite od raznih štetočina. Obzirom da pravite organsku baštu, držite se prirodnih, zaštitnih rastvora.
Luk – Prve sadnice luka, seju se već u februaru ili martu. Prvih nedelja, jedite samo pera, dok se koren ne formira, a onda ga možete i brati.
Tikvice -se sade isključivo na uglovima bašte. Dovoljno je posaditi ih na 4 mesta. Rupu dubine 5-10cm, nalijte vodom, a potom u nju stavite 3-4 senema tikvica i zatrpajte zemljom. Ovo povrće rađa veoma brzo, Određene vrste daju prinos i do kasne jasne. tokom dana toliko vremena izloženo suncu, onda birajte biljke kojima ne treba puno sunca da bi opstale. U to spadaju: karfiol, brokoli, grašak, blitva, rotkvice.
Peršun – ne zahteva nikakvu posebnu negu sem povremenog zalivanja i plevljenja od korova. Za dve leje, potrebna vam je jedna kesica semena peršuna. Neophodno je da prvo grabuljama izravnate zemlju, a onda prokopate dva kanala, razmaka od 15cm i dubine oko 1do 2cm. Nakon sadnje peršuna, rukama zatrpajte kanaliće.
Paradajz – Kupite rasad paradajza na pijaci koji se prodaje u manjim čašama u kojima su sadnice sa zemljom. Četiri sadnice paradajza će vam biti sasvim dovoljne za početak. Prekopajte površinu zemljišta, poravnajte je grabuljama i u jednoj kocki iskopajte 4 rupe, dubine oko 30cm. Nalijte dosta vode u rupe pa sačekajte da zemlja upije, a onda izvadite rasad iz čašica i posadite u rupu. Vrlo je važno da ga zakopate duboko u rupu. Kada paradajz nikne, biće vam potrebne pritke koje će ga pridržavati, naročiti kada stigne rod. Najlakši za održavanje je čeri paradajz.
Bosiljak – ova biljka je veoma zahvalna za sadnju. Da bi se širio u žbun, bitno je da cvetove bosiljka redovno kidate, kako bi ostali samo oni listovi koji se koriste kao dodatak jelu.
Organska hrana je hrana koju su jeli naše bake i deke. To je nije trend, to mora postati način života. Vodite računa o svom zdravlju, hranite se zdravo.