Holesterol zvuči kao sinonim negativnog faktora i neprijatelja zdravlja. Tome je doprineo uticaj mnogih kampanja koje su imale za cilj da motivišu unapređenje zdravlja krvnih sudova kao i srca.
Kako opisati holesterol i da li ima još neki uticaj osim zapušavanja arterija?
Reč je o mekoj supstanci, na prvi pogled sličnoj vosku, a ima ga u svaki deo ljudskog tela. Holesterola ima unutar mozga i ostalih delova živčanog sistema, srca, kože, mišića. Iz ove supstance, unutar jetre dolazi do sinteze D vitamina, hormona i žučne kiseline, koja je potrebna radi varenja masnoća.
I premda se holesterol u organizam unosi putem hrane, ukoliko se unosi manje nego što bi trebalo, organizam deluje tako što ga sam proizvodi.
Nakon konzumiranja hrane u kojoj ima holesterola, kroz dalji metabolizam dolazi do njegovog vezivanja za trigliceride i proteine, i proizvodi takozvane lipoproteine HDL (poznat kao pozitivan holesterol zato što onemogućava da se na krvnim sudovima formiraju naslage), kao i LDL (negativan holesterol, koji doprinosi formiranju naslaga na krvnim sudovima).
Problem povišenog holesterola u krvi
Približno 25 % stanovnika razvijenih država ima problem povećanog nivoa holesterola. Ovaj problem može biti uzrokovan i nepravilnom ishranom i gojaznošću u periodu detinjstva.
Da biste sanirali ovu vrstu problema, trebalo bi pristupiti drukčijem režimu ishrane, koja podrazumeva sveže i kuvano povrće u što većoj meri, a u integralnom pirinču kao i integralnom pecivu isto ima dosta vlakana, koje apsorpciju samog holesterola učiniti manjom.
Hranu koja obiluje holesterolom konzumirajte u manjim količinama, mada ih se ne treba ni sasvim odreći kako ne bi došlo do uvećanja sinteze holesterola u krvi. Dakle, nije potrebno da žumanca sasvim isključite iz ishrane, čak i u slučaju da imate problema sa povećanim nivoom holesterola, ali svakako treba imati meru. Bilo bi dobro maksimalno smanjiti konzumiranje žutih sireva, pavlake, kajmaka, i sve pržene hrane. Sve u svemu, trebalo bi unositi više vlakana kroz povrće, a kroz konzumiranje nemasnog sira, pilećeg i ćurećeg mesa, morske ribe, belanaca – snabdevati se nemasnim izvorima proteina. Osim toga, preporučuje se voće koje sadrži antioksidanse: borovnicu, kivi, nar, šljive, kajsije, banane, grožđe. Nije loše konzumirati dobre masti orašastih plodova, kao i laneno ulje, ulje uljane repe, maslinovo ulje, ali granica je količina 3 supene kašike na dan. Putem fizičke aktivnosti znatno se snižava nivo holesterola.