Smanjeno lučenje pljuvačke, ubrzan rad srca, osećaj nelagodnosti i uznemirenost, nemogućnost da dođete do daha ili naglo gubljenje daha, razdražljivost, pojačana potreba za spavanjem ili odsustvo sna uprkos umoru i pospanosti, pad imuniteta, glavobolja i migrene samo su neki od simptoma koji su uzrokovani i koji pokazuju stres.
U osnovi, stres zapravo predstavlja stanje u kome se spoljašnji uticaj ili prohtevi okoline ne podudaraju sa onim što vi od okoline očekujete ili što ste u stanju da omogućite i ispunite.
Niz događaja na koje ne možete da utičete a pritom se dešavaju mimo vaše volje i imaju neprijatno delovanje na vas, uzrokuju stres.
Međutim, nasuprot ovim uzročnicima stresa koji su nažalost znatno brojniji i češći, ipak postoji i pozitivan stres. To je stres izazvan velikim i iznenadnim događajima, koji u vama probuđuju burne reakcije, koje organizam kao takve ne može da razlikuje od reakcija koje nastaju usled svađe ili rasprave, prepirke.
Ukoliko je pojava i uticaj stresa na vaš organizam nešto što se dešava veoma često, potrebno je da budete oprezni i da obratite pažnju na svoje celokupno zdravstveno stanje.
Nagomilani stres, može da rezultira pojavom oštećenja vaših vitalnih organa, kao što je recimo srce, ili nizom drugih poremećaja životnih funkcija i oboljenja. Neki od tih poremećaja su napadi panike, anksioznost, depresija, samodestruktivno razmišljanje, povišen krvni pritisak, poremećaj rada štitne žlezde, pa i pojava bola u različitim delovima tela ili promene pigmenta na koži u vidu jasno uočljivih fleka, opadanja kose i slično.
Svaki sledeći put kada ste svesni da ste izloženi stresu, zapitajte se da li je problem koji vidite ispred sebe, zaista dovoljno vredan da zbog njega ugrozite svoje zdravlje, a time i kvalitet života, pa možda i celokupan svoj život.